Stvaranje zaštitnog oklopa

U svom izvornom vidu ljudsko biće čini bogatstvo mogućnosti za razvoj, uravnotežavanje, stvaranje, ljubav… Nažalost, društvo u kome živimo sputava nas na razne načine. Naše držanje i kretanje doslovno odslikava koliko se udaljavamo od svog prirodnog stanja. Posmatrajući kretanje deteta možemo primetiti slobodu i prirodnost njegovih pokreta. Posmatrajući kretanje odrasle osobe najčešće uočavamo različite krutosti i iskrivljenosti.

Nevolje počinju u detinjstvu. Kada smo deca uglavnom nam nije dozvoljeno da izražavamo neprijatna osećanja. Na primer, umorni roditelj (opravdano umoran posle svog osmočasovnog radnog vremena) nema snage da detetu pruži dovoljno pažnje i razumevanja za njegove potrebe. A dete upravo tada ima potrebu za kontaktom i pažnjom. Ukoliko je ne dobije na prikladan način počeće da izražava svoje nezadovoljstvo. To nezadovoljstvo u vidu neprijatnih osećanja (bes, tuga...) roditelj će kazniti. Nakon dovoljnog broja ponavljanja, dete će naučiti da neka osećanja nisu “dobra” i poželjna. To znači da se, u susretu sa čestim i strogim zahtevima da osećanja budu poništena, dešava potiskivanje ili neki drugi mehanizam odbrane.

Ova represivnost prema osećanjima se mnogo puta tokom života ponavlja (brojne zabrane: nemoj ovo, nemoj ono; obrazovanje; zaposlenje; radi, ćuti, trpi, ne pitaj, konzumiraj kratkoročna i površna zadovoljstva…). Ljudsko biće se tako odvaja od svoje izvorne prirode. Prinuđeno je da svoja osećanja potiskuje (uklanja iz svesti). Umesto toga oseća sputanost, pritisak, nezadovoljstvo, nesigurnost, teskobu, anksioznost, nemoć, odsustvo smisla, nedostatak motivacije i/ili energije, bezvoljnost, lenjost, različite destruktivne impulse, psihosomatske tegobe…

Kada su osećanja potisnuta ona su zarobljena ali ne i bez uticaja na osobu. Njihov uticaj ogleda se u vidu filtera koji vrši odabiranje onoga što vidimo, osećamo i radimo. Naše doživljavanje i delovanje postaje automatsko (preterano ili preslabo) i u skladu sa onim naučenim u prošlosti. Nismo u mogućnosti da doživimo ono što je primereno sadašnjem trenutku, a ovog izobličenja nismo svesni. Spektar doživljavanja i reagovanja se sužava. Čak i onda kada postoji izbor, ne vidimo ga.

Sve se odigrava istovremeno i na psihičkom i na telesnom planu. Psiha i telo čine jedinstvo. Na ovaj način gradimo ono što nazivamo karakternim i mišićnim oklopom. Oklop je skup svih naših odbrana – načina koje smo usvojili kada smo bili mali, bespomoćni ili slabi. Oni su u trenutku nastajanja bili važni kako bismo preživeli. Karakterni oklop odnosi se na osobine koje smo razvili, a mišićni oklop na napetosti u tkivima koje vode iskrivljenom držanju i smanjenoj izražajnosti pokreta.

Postupak stvaranja mišićnog oklopa koristi mehanizam disanja. Na primer, kada dete biva prekoreno jer svoje nezadovoljstvo izražava besom, ono će zauzeti ukočen i stegnut stav i zadržati dah. Određeni mišići će se kontrahovati. Nakon dovoljnog broja ponavljanja, kontrakcija mišića postaće hronična i van uticaja svesti i volje. Istovremeno van uticaja svesti i volje ostaje i mogućnost da verno doživimo sebe i svet oko nas. Tako, na primer, nećemo moći da osetimo kada je neko prema nama loš, ili kada je dobar.

Da bi osoba mogla da se razvija i napreduje neophodno je da se oslobodi svojih oklopa. Međutim, u ovom oslobađanju treba biti pažljiv i nežan jer su te odbrane dragocen štit od svega onoga što prevazilazi naše mogućnosti za suočavanje. Takođe, cilj nije da osoba postane maksimalno slobodna u ispoljavanju svojih osećanja. Cilj je da postane slobodna u doživljavanju i sa sposobnošću izbora kako će se ponašati. Dakle, da bude dovoljno velika iznutra i u stanju da „nosi“ svoja osećanja uz mogućnost da izabere da li će se ponašati u skladu sa njima ili ne.

 



Share

Facebook stranica: Car je go – šta ćemo sad @CarJeGoStaCemoSad

Ukoliko želite da dobijate obaveštenja o novim sadržajima na sajtu, upišite svoj e-mail:

Upišite kod v484 ->

Bez odobrenja autora zabranjeno je kopiranje i objavljivanje sadržaja na drugim mestima.
Created 2020-2022 by Telesna psihoterapija | All Rights Reserved |