Frojdov testament
– ideja da u svakom čoveku postoji sklonost ka uništavanju, klica zla

Ovo nije samo Frojdova ideja, ali je njegov uticaj na njeno širenje u našoj kulturi jedan od najjačih.

Još na samom početku svog rada Frojd je kod čoveka pretpostavio postojanje nagona za životom. A onda kasnije pretpostavlja i postojanje čovekovog nagona za smrću. Ovo je veoma opasna pretpostavka jer zamagljuje pitanje odgovornosti društva i njegovog uticaja na stvaranje psiholoških tegoba čoveka. Pretpostavljajući postojanja nagona smrti (rušilačkih impulsa u čoveku), Frojd je u čoveka smestio glavni uzrok njegovih psiholoških tegoba. Time je način organizacije društva oslobodio velikog dela odgovornosti.

Da se vratimo u sadašnjost. Šta znamo?
Čovek uništava, ispoljava razna loša i nasilna ponašanja.

Šta ne znamo?
Da li se čovek takav rađa. Današnja naučna metodologija nije dovoljno razvijena da bi mogla da potkrepi ili opovrgne ideju o urođenoj čovekovoj destruktivnosti. Ono što je do sada pokazala jeste da čovek poseduje sposobnost da reaguje agresivno i nasilno onda kada se oseti ugroženim kako bi se zaštitio. Ta prirodna odbrana može da se poremeti. Najčešće se poremeti procena šta je to što čini da se osećamo ugroženima. A poremeti se onda kada se predugo, previše i prečesto osećamo ugroženima, tj. kada smo u neprirodnim (nepovoljnim) okolnostima. Tada izgubimo moć procene šta nas zaista ugrožava i počinjemo da se branimo od svega. I ti odbrambeni odgovori opažaju se kao loše ili antisocijalno ponašanje. Ono može biti i vrlo očigledno i vrlo suptilno (npr. sebičnost ili pasivna agresija). Sva ta ponašanja služe istom cilju – odbraniti se od neprijateljskog okruženja.

Zašto je ovo vrlo važno?
Prihvatanje ideje o urođenoj „klici zla“ u čoveku odvraća pažnju sa velikog broja društvenih činilaca koji su odgovorni za izazivanje osujećenja (frustracije) u čoveku i destruktivnosti kao odbrane od tog osujećenja. Samim tim otežava rešavanje problema.

Nije sporno da su neki ljudi bezobrazni, sebični, nasilni, opasni i da čine zlo. Ali je pitanje da li su takvi rođeni. A još je važnije pitanje šta možemo da uradimo da što manji broj ljudi u budućnosti takav postane. Jedna od mogućnosti je i proširenje poimanja čovekove prirode.

 



Share

Facebook stranica: Car je go – šta ćemo sad @CarJeGoStaCemoSad

Ukoliko želite da dobijate obaveštenja o novim sadržajima na sajtu, upišite svoj e-mail:

Upišite kod j929 ->

Bez odobrenja autora zabranjeno je kopiranje i objavljivanje sadržaja na drugim mestima.
Created 2020-2022 by Telesna psihoterapija | All Rights Reserved |